[PDF] grade conversion france us
[PDF] grade equivalent uk france
[PDF] grade fonction publique territoriale 2017
[PDF] grade hay
[PDF] grades des enseignants universitaires au maroc
[PDF] grades enseignants universitaires
[PDF] gradsko vijeće bjelovar
[PDF] graine de lin et cancer hormono dépendant
[PDF] graine de nigelle et ovulation
[PDF] grammaire allemande déclinaison
[PDF] grammaire allemande exercices pdf
[PDF] grammaire allemande pour débutant
[PDF] grammaire allemande pour débutant pdf
[PDF] grammaire anglaise de l'étudiant pdf
[PDF] grammaire anglaise pdf gratuit
STATUT GRADA BJELOVARA
2
CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu
Nacionalne i sveuËiliπne knjiaenice u Zagrebu pod brojem 699571.
ISBN 978-953-99203-5-5
Na koricama:
Bjelovarska gradska vijeÊnica sagra?ena 1830. godine ( Gradski muzej Bjelovar, inv. br. 708, F-VI (4))
STATUT GRADASTATUT GRADA
BJELOVARA
BJELOVARA
Bjelovar, 2009.
4
STATUT GRADA BJELOVARA
IzdavaË
Draeavni arhiv u Bjelovaru
Trg Eugena Kvaternika 3, 43000 Bjelovar
Tel. 043 / 244 487
Za izdavaËa i glavni urednik
AEeljko Pleskalt, prof.
GrafiËko oblikovanje i priprema za tisak
»VOR d. o. o. Bjelovar
Hrvoje Horvati Stjepan Horvat
Tisak
Bogadigrafika d. o. o. Koprivnica
Lipanj, 2009.
Naklada 300 primjeraka
Knjiga je izdana potporom Ministarstva kulture Republike Hrvatske 5
RIJE» UREDNIKA
Statuti kao temeljni pravni akti gradova koji su ure?ivali organizaciju gradskih uprava i sluaebi te sveukupan aeivot gradova predstavljaju izuzetna povi- jesna vrela za izuËavanje druπtvenih odnosa i aeivota gradova. Objavljivanjem prvog Statuta grada Bjelovara iz 1883. godine i drugih propisa koji su znaËajni za izuËavanje upravnog ustroja i djelokruga rada grada Bjelovara pridonijeli smo πirenju spoznaja o Bjelovaru, poglavito o njegovoj up- ravnoj povijesti. Bjelovar je utemeljen polovicom 18. stoljeÊa iskljuËivo zbog vojnih po- treba austrijskog carstva i nema dugu povijest gradske uprave i samouprave i njenih institucija kao mnogi drugi gradovi u zemlji i drugim europskim draeava- ma. Upravo je vojna funkcija Bjelovara odredila njegov status grada s ograni- Ëenim, nadziranim i kontroliranim elementima samouprave u duaeem povijes- nom razdoblju od stotinu godina, od stjecanja statusa povlaπtene vojne opÊine Varaaedinskog generalata 1871. godine. U tom razdoblju Bjelovar je dijelio sud- binu joπ nekolicine hrvatskih graniËarskih gradova tzv. povlaπtenih vojnih opÊi- na kao πto su Petrinja, Brod, Petrovaradin, Zemun, Kostajnica i dr. Ovo je ujedno prilika da se na jednom mjestu objavi sustavni pregled zakonskih propisa kojima je bila ure?ena gradska uprava Bjelovara od proglaπe- nja povlaπtenom vojnom opÊinom u drugoj polovici 18. stoljeÊa do poËetka II. svjetskog rata. Prvi pravni propis kojim je reguliran status bjelovarske vojne opÊine i utemeljen poËetak gradske samouprave bila je Bjelovarska komunitetska norma
Ëlanaka.
Godine 1787. donijet je prvi komunitetski regulativ za grad Bjelovar prihoda, poreza, plaÊa magistrata, odraeavanja sjednica i dr. 6 Ostao je na snazi do 1794. godine kada je donijet novi Komunitetski re- nich). On je predstavljao korigiran prijepis komunitetskog regulativa iz 1787. godine. Izuzevπi devedesete godine 18. stoljeÊa i prvo desetljeÊe 19. stoljeÊa, ka- da se u vojnim komunitetima birao gra?anski gradonaËelnik, sastav magistrata u iduÊim godinama potvr?uje tendenciju vojnih vlasti za postavljanje pravnih struËnjaka iz redova umirovljenih Ëasnika. Gradsku upravu Ëinili su tako umi- rovljeni Ëasnici koji su u gradsku stvarnost unosili stanoviti nadzirateljski duh.* Veliki utjecaj vojnih vlasti na donoπenje odluka iz djelokruga rada komu- niteta trebalo je otkloniti donoπenjem OpÊinskog zakona, gradskog reda i ze- - Ordnung) iz 1862. godine kojim je promijenjena struktura i uloga magistra- ta. No, ove promjene nisu imale bitnijeg upliva na ograniËavanje utjecaja voj- nih vlasti i umirovljenih Ëasnika na gradske poslove pa je i nadalje guπen slo- bodniji razvoj grada i njegove samouprave. Zakonskim Ëlankom od 8. lipnja 1871. godine nizom zakonskih propisa reguliran je prijelaz javnih institucija razvojniËenih dijelova vojne granice s voj- ne na civilnu upravu, a status Bjelovara i drugih krajiπkih gradova - komunite- ta propisan je "Zakonom o organiËkom ure?enju gradskih i seoskih obÊina u Vojnoj krajini" te "Redom za gradove u hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini". RazvojniËenjem nije doπlo do novog administrativnog preustroja podruË- ja prikljuËenih civilnoj Hrvatskoj, veÊ je na snazi ostala stara vojno-krajiπka ad- ministrativno-teritorijalna podjela na opÊine i kotareve, a razvojniËeno po- druËje je 1871. godine ukljuËeno u Bjelovarsku aeupaniju. Cijelo ovo proteklo razdoblje bilo je obiljeaeeno specifiËnom pravnom regulativom koja je stvarana u austrijskim civilnim i vojnim krugovima. Do kraja 19. stoljeÊa za Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju biti Êe donijeta joπ dva zakona koja su ure?ivala pitanja gradske uprave, prvi 1881. godine, a drugi 1895. godine koji Êe nadaeivjeti i velike politiËke promjene po zavrπetku I. svjetskog rata 1918. godine. "Zakon ob ustroju opÊinah u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji" od 28. si- jeËnja 1881. godine donio je promjene u ustroju gradskih opÊina te je izabrana nova gradska uprava. Ona je za dvije godine donijela prvi Statut grada Bjelo- vara koji je saËuvan do danas. Kao i veÊini hrvatskih gradova koji su svoje sta- tute donijeli temeljem navedenog Zakona (Bakar, Brod, Karlovac, Karlovci, Iva- * Alexander Buczynski: Organizacijski oblik vonog komuniteta Bjelovara, Ogranak Mataice Hr- vatske Bjelovar, Bjelovar 1994. 7 niÊ, Koprivnica, Ruma, Senj, Sisak) uzor mu je bio ©tatut glavnog grada Zagre- ba. Temeljem istog Zakona Gradsko poglavarstvo u Bjelovaru donijelo je 20. sijeËnja 1890. godine Poslovnik o ustroju, radu i nadleaenosti poglavarstva koji u ovoj knjizi donosimo u cijelosti. Donoπenjem Zakona od 21. lipnja 1895. godine ob ustroju gradskih opÊi- na u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji izra?en je novi Statut Slobodnog kraljev- skog grada Bjelovara, no on nije saËuvan. Kao πto je veÊ ranije reËeno unatoË politiËkim promjenama 1918. godine ovaj Zakon je bio temelj za ure?enje gradske uprave do sredine 30-tih godina 20. stoljeÊa. Kraljevina Jugoslavija pitanje ure?enja gradske uprave rijeπila je sustavno tek donoπenjem Zakona o ure?enju gradskih opÊina od 22. srpnja 1934. godi- ne. PoËetak II. svjetskog rata i uspostava Nezavisne draeave Hrvatske nagovi- jestili su ukidanje gradske samouprave na dulje vrijeme. Suspendirana gradska samouprava uvjetovana ratnim prilikama ukinuta je konaËno zavrπetkom II. svjetskog rata uspostavom nove komunistiËke vlasti. Odmah nakon rata ustrojeni su narodni odbori kao tijela draeavne vlasti, a ni mnogobrojne kasnije upravno-administrativne promjene nisu obnovile grad- sku samoupravu. Tek demokratskim promjenama 1990-tih godina gradska samouprava je obnovljena. PeËatnjak bjelovarske vojne opÊine iz 1772. god. (Gradski muzej Bjelovar) 8 Regulativ za vojne opÊine Bjelovar i IvaniÊ iz 1794. godine (HR-HDA 426 Ujedinjena Generalkomanda 1794.) 9
GRADSKA UPRAVA OD RAZVOJNI»ENJA
VARAAEDINSKE KRAJINE DO SLOMA
AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
(1871. - 1918.) Stjecajem europskih politiËkih prilika krajem 60-tih i poËetkom 70-tih go- dina 19. stoljeÊa koje su izmijenile politiËke odnose u Austro-Ugarskoj monar- hiji Ma?arima se ukazala moguÊnost za konaËnim razvojniËenjem cijele Vojne krajine kao trajne strateπke prijetnje njihovim nacionalnim interesima. Nakon zavrπnih Austrijsko-Ugarskih pregovora o buduÊnosti Vojne kraji- ne koji su trajali od 26. sijeËnja 1871. godine do 14. svibnja iste godine, car Fra- njo Josip je 8. lipnja donio Proglas o razvojniËenju Varaaedinsko-?ur?evaËke i Varaaedinsko-kriaeevaËke krajiπke pukovnije i vojno krajiπkih opÊina Senja, Bje- lovara, IvaniÊ tvr?e i opÊine Sisak i njihovom sjedinjenju s civilnim dijelom Hr- vatske (Zbornik zakona i naredaba za Hrvatsku i Slavoniju br. 16 od 8. srpnja
1871. godine).
Kako je tim zakonom vojno-krajiπki sustav u varaaedinskim pukovnijama kao i u navedenim krajiπkim opÊinama ukinut i uvedena gra?anska uprava, pri- jelaz s vojne na civilnu vlast je trebalo propisati veÊim brojem posebnih zakona i uredbi koji su regulirali proces integracije graniËarskog teritorija, ustanova i konaËno cijelog graniËarskog druπtva u upravni sustav civilne Hrvatske. U okviru ove obimne zakonske regulative donijet je i Zakon od 8. lipnja
1871. godine ob organiËkom ure?enju gradskih i seoskih opÊina u Vojnoj kra-
jini (Zbornik zakona i naredaba za Hrvatsku i Slavoniju br. 4. od 9. veljaËe
1874. godine) po kojem se svi vojno-krajiπki komuniteti, dakle i Bjelovar podiaeu
na nivo gradova, a sva ostala mjesta dobila su status krajiπkih mjesnih opÊina. Novim zakonom su svi poslovi opÊinske i javne uprave preπli sa krajiπkih opÊin- skih poglavarstava na gradska vijeÊa i gradska poglavarstva, a gradovi su dobili autonomiju kakvu prije nisu imali. Javne zgrade kao πto su opÊinske bolnice, πkole, uboaeiπta, javne upravne zgrade, crkve, stanovi gradskih Ëinovnika, preπli su u vlasniπtvo i upravu gradova. Reguliran je status Ëinovnika u gradskim i seo- skim opÊinama, prijenos poreznih i pravosudnih poslova na nova tijela, a ure- ?eni su i drugi poslovi znaËajni za aeivot stanovniπtva. 10 Ovakav naËin rjeπavanja statusa Vojne krajine izazvao je na podruËju varaaedinskih pukovnija razliËite politiËke reakcije stanovniπtva. Dok su jedni taj Ëin podraeavali, kod drugih je razvojniËenje izazvalo otpor i rezignaciju zbog nerijeπenog statusa krajiπnika. No, unatoË tome novi zakoni, carske naredbe i dopisi omoguÊili su da veÊ 1. kolovoza 1871. godine grad Bjelovar i varaaedin- ska granica budu ukljuËeni u pravni sustav civilne Hrvatske. Redom za gradove u hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini iz 1871. godine (Zbornik zakona i naredaba za Hrvatsku i Slavoniju br. 4 od 9. veljaËe 1874. godine) kojim je reguliran status dotadaπnjih vojno-krajiπkih komuniteta, izbori za lokalnu predstavniËku vlast, ustrojstvo i nadleaenost predstavniËkih tijela i izvrπne vlasti, utemeljena je civilna uprava u gradu Bjelovaru. Prema ovom zakonu gradska opÊina je imala opÊinsko vijeÊe kao zakon- odavno i savjetodavno tijelo i gradsko poglavarstvo kao izvrπnu vlast koja je za poslove iz svoje nadleaenosti bila odgovorna opÊinskom vijeÊu, a u upravnim i politiËkim poslovima joπ uvijek Ujedinjenoj bansko-varaaedinsko-karlovaËkoj generalkomandi, a ne Banskoj vladi. Pravo izbora za opÊinsko vijeÊe su imali svi punoljetni muπkarci koji su plaÊali izravni porez, a bili su razvrstani u tri za- sebna razreda prema visini poreza. Pasivno izborno pravo imali su samo opÊi- nari muπkarci koji su u gradu stanovali najmanje dvije godine. Gradsko vijeÊe, ukljuËujuÊi i gradskog naËelnika brojilo je 25 zastupnika, jer su prema zakonu toliko zastupnika birali gradovi koji su imali od 3.000 do
10.000 stanovnika
1 Gradskog naËelnika i njegovog zamjenika birali su gradski vijeÊnici na rok od πest godina, dok je mandat vijeÊnika trajao tako?er πest godina s tim πto se svake tri godine birala polovina vijeÊnika. U nadleaenost gradskog vijeÊa spadali su svi poslovi od interesa za grad- sku opÊinu, a posebno upravljanje opÊinskim imetkom. Nadleaenost opÊinskog vijeÊa bila je zakonom taksativno nabrojena pa Êemo najbitnije i navesti: nadzi- ranje opÊinskih me?a, briga oko opÊinskog imetka i postizanje πto veÊe mate- rijalne koristi za opÊinu, uspjeπno ulaganje viπka imetka, nabavljanje pokretne i nepokretne imovine, unovËavanje, prodavanje, optereÊivanje, zalaganje, ra- stereÊivanje, podijela i iznajmljivanje opÊinskih nekretnina. Gradsko poglavarstvo saËinjavali su naËelnik i dodijeljeni mu Ëinovnici. Poglavarstvo je obavljalo dvije vrste poslova od kojih su jedni bili iskljuËivo opÊinski i ticali su se provedbe odluka i zakljuËaka opÊinskog vijeÊa i drugi up- ravno-administrativni gdje je gradsko poglavarstvo bilo upravno tijelo i prvoste- pena aealbena oblast. Ovi javni upravni poslovi bili su slijedeÊi: politiËka upra- va na podruËju grada, provo?enje vladinih administrativnih i gospodarskih za- kona i naredbi, vo?enje poslova javnog reda i mira, poslova kulture, obrta, trgo- vine, izdavanja iskaznica, boraviπnih iskaznica, zaviËajnica, dozvola za odraea- vanje kazaliπnih predstava, zabava, plesova itd.
1 Bjelovar je prema popisu iz 1869. godine imao 3469 stanovnika.
11 Iako je nadleaenost OpÊinskog vijeÊa i Gradskog poglavarstva donoπenjem reda za gradove bila mnogo veÊa nego u vojnim komunitetima opseg gradske autonomije je bio ograniËen vrhovnim nadzornim pravom draeave preko postav- ljenih stalnih vladinih povjerenika. Povjerenici su posredovali kod izbora za gradsku opÊinu, predsjedali godiπnjim skupπtinama vijeÊa te nadzirali poslova- nje gradske opÊine, a o svemu su izvjeπÊivali Glavno zapovjedniπtvo i Zemalj- sku vladu. Zakonom Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 5. kolovo- za 1874. godine Bjelovar je proglaπen slobodnim kraljevskim gradom sa svim pravima slobodnog i kraljevskog grada (ZZN iz 1874. godine komad XVII. broj
39). Ta prava su se uglavnom sastojala u tome da je grad obavljao sve poslove
odre?enih upravnih organa na teritoriju grada i bio izravno u autonomnim poslovima podre?en Zemaljskoj vladi. Grad nije imao zastupnika u aeupanijskoj skupπtini i nije imao nikakve upravno-politiËke veze sa aeupanijom. Sedamdesetih godina 19. stoljeÊa doπlo je u Hrvatskoj do velikih reformi uprave i pravosu?a te njihove modernizacije. Odvojeno je sudstvo od uprave, a pristupilo se i jedinstvenom sustavnom ure?enju statusa gradova u kraljevina- ma Hrvatskoj i Slavoniji. U to vrijeme u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji je na snazi bilo sedam razliËitih propisa o ure?enju gradova πto je oteaeavalo napre- dak i funkcioniranje gradova. Rezultat reformi bilo je donoπenje novog zakona
1881. godine.
Zakon o ustroju gradskih opÊina u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji od 28. sijeËnja 1881. godine (ZZN iz 1881. komad III. broj 3) donio je niz izmjena u nadleaenosti gradova i njihov ustroj. Novi Zakon je bio prilago?en tradiciji up- ravnog sustava koji se temeljio na zakonodavstvu ovih hrvatskih pokrajina te sli- jedu pravnih propisa joπ od 1850. godine kojima je regulirano pravo gra?ana, pravo izbora, naËin zastupanja, πiroka autonomija gradova u opÊinskim poslo- vima i dr. Ovim Zakonom pravo glasa je prvi puta dato aeenama, dok se pasivno pravo odnosilo joπ uvijek samo na muπkarce. Zakonom je naroËito naglaπena razdvojenost tijela koja su donosila za- kljuËke i izvrπnih tijela. Gradsko poglavarstvo biralo je i imenovalo gradsko za- stupstvo bez iËije privole i potvrde jedino je gradskog naËelnika morao potvrdi- ti ban.
Prema tom zakonu organi gradske uprave su bili:
1. gradsko zastupstvo kao zakonodavno tijelo,
2. gradski naËelnik,
3. gradsko poglavarstvo kao izvrπno tijelo.
Gradsko zastupstvo brojalo je 20 zastupnika
2 . Na Ëelu gradskog zastup- stva bio je gradski naËelnik, a zamjenjivao ga je podnaËelnik. NaËelnik je bio i
2 Toliku su birali zastupnika gradovi izme?u 6.000 stanovnika, a Bjelovar je na popisu iz
1880. godine imao 4.671 stanovnika.
12 na Ëelu gradskog poglavarstva i odgovoran je bio za poslovanje gradskog po- glavarstva gradskom zastupstvu i Zemaljskoj vladi. Djelokrug gradskog naËelnika i gradskog poglavarstva obuhvaÊao je auto- nomne opÊinske poslove i poslove javne uprave (prenijete ovlasti). Poslove javne uprave poglavarstvo je obavljalo samostalno na osnovu pozitivnih zakona bez utjecaja gradskog zastupstva, a pod nadleaenoπÊu gradskog naËelnika. Zakon je predvidio da gradsko zastupstvo za obavljanje odre?enih poslo- va, davanje miπljenja i tumaËenja pojedinih pitanja moaee imati stalne odbore i to:
I. politiËki odbor
quotesdbs_dbs19.pdfusesText_25
[PDF] Strategija razvoja grada Bjelovara 2016 - 2020 - Grad Bjelovar